Probijanje pravne ličnosti: kada članovi društva odgovaraju za njegove dugove?

Ograničena odgovornost članova društva sa ograničenom odgovornošću, zloupotreba pravnog subjektiviteta i zaštita poverilaca

Jedna od osnovnih karakteristika društva sa ograničenom odgovornošću jeste razdvajanje imovine društva od lične imovine njegovih članova. Ovaj princip predstavlja važan osnov savremenog privrednog poslovanja, jer omogućava preduzetnicima i investitorima da učestvuju u poslovnim poduhvatima bez preuzimanja neograničene lične odgovornosti za obaveze društva.

Međutim, ograničena odgovornost nije apsolutna.

U određenim okolnostima, kada član društva zloupotrebi njegov pravni subjektivitet radi ostvarivanja nedozvoljenih ciljeva, pribavljanja lične koristi ili oštećenja poverilaca, može nastupiti njegova lična odgovornost za obaveze društva.

Ovaj pravni institut poznat je kao probijanje pravne ličnosti (piercing the corporate veil) i predstavlja izuzetak od osnovnog pravila o odvojenosti društva i njegovih članova.

U praksi se zato postavlja pitanje: gde prestaje zaštita koju pruža ograničena odgovornost, a počinje lična odgovornost člana društva?

1. Princip ograničene odgovornosti članova društva

Privredno društvo stiče svojstvo pravnog lica registracijom u nadležnom registru i kao samostalan pravni subjekt preuzima prava i obaveze u pravnom prometu.

Kod društva sa ograničenom odgovornošću, za obaveze nastale u poslovanju prvenstveno odgovara samo društvo svojom imovinom, dok njegovi članovi, po pravilu, ne odgovaraju ličnom imovinom za dugove društva.

Takvo rešenje omogućava razdvajanje poslovnih i ličnih rizika, ali istovremeno pretpostavlja da se društvo koristi u skladu sa njegovom pravnom i ekonomskom svrhom.

Činjenica da jedno lice poseduje celokupan kapital društva, upravlja njegovim poslovanjem ili ostvaruje odlučujući uticaj na donošenje poslovnih odluka sama po sebi ne predstavlja osnov za njegovu ličnu odgovornost.

Isto tako, negativan poslovni rezultat, prezaduženost ili nemogućnost društva da izmiri svoje obaveze ne znače automatski da član društva odgovara poveriocima.

Međutim, kada se samostalni pravni subjektivitet društva koristi kao sredstvo zloupotrebe, zakon predviđa mogućnost odstupanja od ovog principa.

2. Kada dolazi do probijanja pravne ličnosti?

Institut probijanja pravne ličnosti uređen je članom 18. Zakona o privrednim društvima.

Prema ovoj odredbi, komanditor, član društva sa ograničenom odgovornošću i akcionar koji zloupotrebi pravilo o ograničenoj odgovornosti odgovara za obaveze društva.

Zakon naročito prepoznaje zloupotrebu kada član koristi društvo za postizanje cilja koji mu je inače zabranjen, raspolaže imovinom društva kao svojom ličnom imovinom, koristi društvo ili njegovu imovinu radi oštećenja poverilaca ili umanjuje imovinu društva radi sticanja koristi za sebe ili treća lica, iako zna ili mora znati da društvo neće moći da izvršava svoje obaveze.

Važno je naglasiti da zakonsko nabrajanje nije iscrpno. To znači da se postojanje zloupotrebe može razmatrati i u drugim situacijama, ukoliko konkretne okolnosti ispunjavaju uslove za primenu ovog instituta.

Ipak, probijanje pravne ličnosti ne predstavlja opšti mehanizam kojim se svaki nenaplaćeni dug društva može preneti na njegove članove.

Za uspostavljanje lične odgovornosti neophodno je dokazati zloupotrebu pravila o ograničenoj odgovornosti, a ne samo činjenicu da društvo nije izmirilo svoje obaveze.

3. Raspolaganje imovinom društva i oštećenje poverilaca

U poslovnoj praksi, pitanje probijanja pravne ličnosti naročito se pojavljuje kada postoji sumnja da član društva koristi njegovu imovinu kao sopstvenu ili preduzima radnje kojima umanjuje mogućnost namirenja poverilaca.

Na primer, društvo može imati značajne dospele obaveze prema dobavljačima, dok njegov jedini član istovremeno prenosi vrednu imovinu društva na sebe ili na drugo povezano lice bez odgovarajuće naknade.

Ukoliko je takvo raspolaganje izvršeno radi pribavljanja koristi i pod okolnostima koje ukazuju na zloupotrebu ograničene odgovornosti, može se postaviti pitanje lične odgovornosti člana društva.

Slična pitanja nastaju kada član koristi sredstva sa poslovnog računa društva za sopstvene potrebe, bez odgovarajućeg pravnog osnova, ili kada poslovanje organizuje na način koji društvo ostavlja bez imovine potrebne za izvršavanje njegovih obaveza.

Međutim, potrebno je razlikovati nezakonito ili zloupotrebno raspolaganje od redovnih poslovnih transakcija.

Sama činjenica da je društvo zaključilo ugovor sa povezanim licem, prodalo deo imovine ili izvršilo raspodelu dobiti ne znači automatski da postoji zloupotreba pravne ličnosti. Odlučujući su pravni osnov, ekonomska opravdanost, uslovi transakcije i okolnosti pod kojima je ona izvršena.

Zbog toga se svaki slučaj mora posmatrati pojedinačno, uz analizu stvarnih poslovnih odnosa i dokumentacije.

4. Ko može odgovarati za obaveze društva?

Jedno od važnih pitanja jeste krug lica protiv kojih se može zahtevati odgovornost po osnovu probijanja pravne ličnosti.

Član 18. Zakona o privrednim društvima izričito određuje lica na koja se ovaj institut primenjuje. Kod društva sa ograničenom odgovornošću, to su njegovi članovi koji su zloupotrebili pravilo o ograničenoj odgovornosti.

Posebno je važno razlikovati položaj člana društva od položaja direktora, odnosno zakonskog zastupnika.

Direktor koji nije istovremeno član društva ne odgovara automatski za njegove obaveze po osnovu člana 18, samo zato što je upravljao poslovanjem ili donosio poslovne odluke.

Takav stav potvrđen je i u sudskoj praksi.

U odluci Vrhovnog kasacionog suda, Prev 1549/2022, sud je naglasio da je probijanje pravne ličnosti izuzetak od opštih pravila odgovornosti i da lice koje je zakonski zastupnik, ali ne i član društva, ne potpada samo po osnovu tog svojstva pod krug lica predviđen članom 18. Zakona o privrednim društvima.

To, međutim, ne isključuje mogućnost odgovornosti direktora po drugim pravnim osnovima, ukoliko su ispunjeni uslovi propisani odgovarajućim zakonskim odredbama.

Odgovornost člana društva zbog zloupotrebe pravne ličnosti i odgovornost direktora zbog povrede njegovih zakonskih dužnosti predstavljaju različite pravne osnove koje ne treba poistovećivati.

5. Kako poverilac može dokazati zloupotrebu?

U postupcima radi probijanja pravne ličnosti, jedan od ključnih izazova za poverioce jeste dokazivanje konkretnih radnji i okolnosti koje ukazuju na zloupotrebu.

Nije dovoljno dokazati samo postojanje dospelog potraživanja i nemogućnost njegove naplate od društva.

Poverilac mora da iznese i dokaže činjenice na kojima zasniva tvrdnju da je član društva zloupotrebio pravilo o ograničenoj odgovornosti.

U zavisnosti od okolnosti slučaja, posebno značajni mogu biti finansijski izveštaji, ugovori o prenosu imovine, evidencije poslovnih transakcija, dokumentacija o odnosima sa povezanim licima, bankarski izvodi i drugi dokazi koji ukazuju na način raspolaganja imovinom društva.

U navedenoj odluci Prev 1549/2022, Vrhovni kasacioni sud izričito je potvrdio da teret dokazivanja ispunjenosti uslova za probijanje pravne ličnosti leži na tužiocu.

Ovakav pristup proizlazi iz izuzetne prirode ovog instituta: ograničena odgovornost predstavlja pravilo, dok se lična odgovornost člana može uspostaviti kada su dokazani zakonski uslovi za odstupanje od tog pravila.

Zbog toga pravilno postavljanje tužbenog zahteva, identifikovanje odgovornog lica i blagovremeno pribavljanje relevantnih dokaza imaju odlučujući značaj za uspeh postupka.

6. Rokovi za podnošenje tužbe

Zakon o privrednim društvima propisuje posebne rokove za ostvarivanje prava poverilaca po osnovu probijanja pravne ličnosti.

Prema članu 18. Zakona, poverilac može podneti tužbu protiv odgovornog lica nadležnom sudu prema sedištu društva u roku od šest meseci od dana saznanja za zloupotrebu, a najkasnije u roku od pet godina od dana zloupotrebe.

Ukoliko potraživanje nije dospelo u trenutku kada je poverilac saznao za zloupotrebu, rok od šest meseci počinje da teče od dana dospeća potraživanja.

Ovi rokovi imaju poseban praktični značaj, jer poverioci često tek nakon neuspelih pokušaja naplate počinju da istražuju da li je došlo do zloupotrebe imovine društva.

Međutim, odlaganje pravne analize i preduzimanja odgovarajućih koraka može dovesti do propuštanja zakonskog roka za podnošenje tužbe.

Zbog toga je u slučajevima u kojima postoje indicije da je imovina društva zloupotrebljena neophodno blagovremeno razmotriti mogućnost pokretanja odgovarajućeg sudskog postupka.

7. Probijanje pravne ličnosti i stečaj društva

Poseban značaj institut probijanja pravne ličnosti može imati kada se nad društvom otvori stečajni postupak, a raspoloživa imovina nije dovoljna za namirenje njegovih poverilaca.

Ipak, otvaranje stečaja samo po sebi ne predstavlja dokaz zloupotrebe niti automatski dovodi do lične odgovornosti članova društva.

Stečaj može nastati kao posledica tržišnih okolnosti, poslovnih gubitaka, neispunjenja obaveza poslovnih partnera ili drugih ekonomskih faktora koji ne podrazumevaju nezakonito postupanje članova društva.

Drugačija situacija postoji kada se utvrdi da je član društva, znajući za njegove finansijske teškoće, koristio društvo ili njegovu imovinu radi sopstvene koristi ili oštećenja poverilaca, pod okolnostima predviđenim članom 18. Zakona o privrednim društvima.

U takvim slučajevima može postojati osnov za razmatranje lične odgovornosti člana, nezavisno od činjenice da se nad društvom vodi stečajni postupak.

Istovremeno, potrebno je razlikovati tužbu za probijanje pravne ličnosti od drugih pravnih mehanizama zaštite poverilaca, naročito pobijanja pravnih radnji stečajnog dužnika prema Zakonu o stečaju.

Dok se probijanjem pravne ličnosti nastoji uspostaviti lična odgovornost člana koji je zloupotrebio ograničenu odgovornost, pobijanjem pravnih radnji u stečaju nastoji se otkloniti dejstvo određenih poslova i radnji prema stečajnoj masi, pod zakonom propisanim uslovima.

Ova dva instituta imaju različite pretpostavke, pravne posledice i procesna pravila, zbog čega izbor odgovarajućeg mehanizma zaštite zahteva pažljivu analizu konkretnog slučaja.

8. Značaj za poverioce i članove privrednih društava

Institut probijanja pravne ličnosti ima dvostruki značaj.

Za poverioce, on predstavlja mogućnost dodatne pravne zaštite u situacijama kada postoji osnovana sumnja da je ograničena odgovornost iskorišćena za izbegavanje ispunjenja obaveza ili oštećenje njihovih prava.

Za članove privrednih društava, ovaj institut predstavlja važan podsetnik na neophodnost očuvanja odvojenosti imovine društva i lične imovine njegovih članova, kao i na značaj zakonitog i transparentnog poslovanja.

Naročito kod jednočlanih društava, gde ista osoba često istovremeno obavlja funkciju člana i direktora, potrebno je jasno razlikovati poslovne odluke i transakcije društva od privatnih raspolaganja njegovog vlasnika.

Uredno vođenje poslovne dokumentacije, postojanje odgovarajućeg pravnog osnova za transakcije i poštovanje propisa koji uređuju odnose sa povezanim licima značajni su ne samo iz računovodstvenih i poreskih razloga, već i radi zaštite integriteta pravnog subjektiviteta društva.

Zaključak

Ograničena odgovornost predstavlja jedan od osnovnih principa privrednog prava i važan instrument podsticanja preduzetništva i investiranja. Međutim, njena svrha nije da omogući zloupotrebu pravnog subjektiviteta ili izbegavanje zakonito preuzetih obaveza.

Institut probijanja pravne ličnosti uspostavlja ravnotežu između prava članova društva da ograniče svoj poslovni rizik i potrebe da se poverioci zaštite od zloupotreba.

Njegova primena zahteva postojanje i dokazivanje konkretnih zakonskih uslova, zbog čega se ne može poistovetiti sa svakom situacijom u kojoj društvo nije u mogućnosti da izmiri svoje dugove.

Ograničena odgovornost štiti članove društva od uobičajenih poslovnih rizika, ali ne i od posledica zloupotrebe pravne ličnosti.


DM Legal | Corporate & Commercial Law | Dispute Resolution

Ovaj članak je informativnog karaktera i ne predstavlja pravni savet za konkretan slučaj. Primena navedenih pravila zavisi od konkretnih činjenica, raspoloživih dokaza i relevantnih zakonskih odredaba.

Comments

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *